MTL-fest 2024, očekivanja, deo 2

5. oktobra, drugog dana MTL-festa, nastupiće šest govornika.

1. Aleksej Šustov

Aleksej ima određeno iskustvo u političkim i politotehnološkim aktivnostima, i svoje libertarianske vrednosti pokušava da realizuje upravo kroz taj okvir. On je autor knjige „Posle države“, u kojoj je ponovo otkrio koncept panarhije, koji je u tom trenutku bio nepoznat ruskoj zajednici. Nedavno je izašlo značajno prerađeno drugo izdanje knjige – „Posle države 2.030“. Aleksej tvrdi da je, s jedne strane, svaka birokratska njuška zapravo živa osoba, sa svojim vrednostima i interesima, koja je otvorena za dijalog i ubeđivanje – a s druge strane, da država, čiji predstavnik je ta njuška, ume da razgovara samo jezikom struktura i organizacija, ali nikako ne pojedinaca ili amornih zajednica. Zato on insistira na neophodnosti stvaranja takvih struktura (među ruskojezikićnim panarhistima se obično koristi termin „ekstritoritijalne ugovorne jurisdikcije“) sa naknadnim uspostavljanjem dijaloga sa predstavnicima država.

Ovde ima o čemu se posvađati. Predložena metoda bi bila sasvim validna, da nismo libertarijanci.

2. Mihail Požarski

Ja se u svom radu postepeno pomeram od teorije ka praksi, dok se Mihail, naprotiv, budući više praktičar u mladosti, sada pomerio u oblast teorije. Njegove objave i video snimci obično predstavljaju kreativno promišljanje o određenim pametnim knjigama i člancima. Ako verovati nedavnoj objavi Požarskog, on namerava da objasni emigrantskoj zajednici zašto je emigracija svinjstvo. Nadam se da se nastup neće svesti na prepričavanje njegovog istoimenog i prilično poznatog snimka. Tim više što je sam Mihail kasnije objavio snimak suprotnog sadržaja, o tome da je migracija super.

Požarskog često posmatraju u suprotnosti sa Svetovim, i organizatori festivala su krenuli upravo tim utabanim putem: Svetov izlaganje se takođe ticalo emigracije i bilo je formulisano kao „šta ruski libertarijanci treba da rade u emigraciji“. Odgovor Mihaila Svetova svodio se na to da treba graditi libertariansku internacionalu. Šta će nam o tome reći Mihail Temnov?

3. Sondre Bjelas

Sondre se redovno pojavljuje u našem Baru, ali moj nivo konverzacijskog engleskog nije mi omogućio da se sa njim bolje upoznam. U principu, prilično ga je dobro predstavili na kanalu festivala.

On predstavlja Liberstad, projekat koji je po duhu najbliži našem Montelibero. Liberstad je malo stariji i dostigao je rezultate sasvim uporedivo sa našim: to je malo naselje koje služi kao vizit karta projekta, gde živi nekoliko desetina aktivista, plus onlajn zajednica koju projekat podržava i u čijem životu učestvuje. Isto tako, ogromnu ulogu u razvoju Liberstada igraju blokčejn tehnologije, ali dok mi koristimo spoljni blokčejn Stellar, u Liberstadu su razvili sopstveni POS-blokčejn i alat za njega, potpuno open-source, i nude svima zainteresovanim da prave forke kako bi koristili proizvod za potrebe sopstvenih zajednica.

Sondre je, koliko mogu da procenim, upravo jedan od programera celog tog alata. Brzi pregled njegovog naloga na Github-u pokazao je da je takođe pomagao u razvoju jednog od monteliberovskih novčanika za Stellar. Mene je, uostalom, više zainteresovalo to što se on takođe bavi razvojem za Nostr, uključujući kod za sopstveni relej. Definitivno nam je takav potreban za Montelibero!

4. Stanislav Karkavin

Stas će na festivalu predstavljati zapravo Montelibero. On je, kao i Sondre, IT stručnjak, dobar govornik, veoma aktivan u projektu i ima jednu manu: živi u Srbiji. Zbog toga, iako je u Crnoj Gori stigao da živi intenzivno i prilično dobro poznaje stanje na terenu, potpuno zakržljali monteliberovski autohtoni stanovnici ga ipak doživljavaju kao malog autsajdera.

S druge strane, u onoj meri u kojoj će se njegovo izlaganje ticalo blokčejn komponente projekta, njegov status udaljenog učesnika mu uopšte neće smetati.

U idealu, naravno, naši programeri treba nekako idejno da razmenjuju iskustva sa onima iz Liberstada. Možda će na festu doći do nekog pomaka u tom pravcu.

5. Božo Popović

Božo je pozvan kao crnogorski bitkoiner. Kriptovalute su u Crnoj Gori u sivoj zoni: premijer propagira njihovo široko uvođenje, ali je istovremeno obavezan da deklariše težnju ka Evropskoj uniji, a u EU kriptovalute uglavnom pokušavaju da drže pod kontrolom i ne puštaju ih.

Nadam se da su organizatori ukratko dočeli Božu da će publika sastavljati ljude koji nisu sasvim slučajni, i da od njega neće biti potrebna uvodna lekcija o bitkoinu, već pre neki ili drugi insajderi koji se tiču upravo crnogorske specifičnosti.

Božov Tviter se sastoji isključivo od repost-ova, druge društvene mreže nije bilo moguće pronaći. Tako da moram konstatovati da uopšte nemam predstavu o agendi koju on promoviše. Vrednosti su, sudeći po repost-ovima, naizgled slične, i to je već nešto.

6. Jurij Polozov

Jurij je veteran Libertarianske partije Rusije, koji se davno pridružio Free State Project i uspeo ne samo da dobije državljanstvo SAD, već čak i da bude izabran u kongres države.

U principu, iz otvorenih izvora prilično dobro poznajemo osnovnu ideju projekta slobodne države, kao i da imamo površno predstavljanje o njihovim uspesima: izabrali su toliko i toliko fri-stejtera u predstavničke organe, ukinuli su određene regulacije. Najveće čuđenje kod mene izaziva to što je u zemlji od trista miliona stanovnika, sa snažnom tradicijom socijalne mobilnosti i duboko ukorenjenim libertarianstvom (milioni ljudi glasaju za kandidata u predsednika iz libertarianske partije), u projekat slobodne države tokom dvadeset godina ušlo svega šest hiljada učesnika. Šta nije u redu sa FSP-om? To je pitanje koje želim da postavim Juriju.


U trećoj objavi želim da ocrtam svoja očekivanja od trećeg dana festivala

Leave a Reply