Da li ideja ograničavanja prava glasa protivreči libertarijanizmu?

Ako građanin može dobiti pravo glasa plaćanjem dobrovoljnih poreza, a u slučaju nemogućnosti ili nevolje da glasa – jednostavno ne plaćajući poreze (državne takse itd. ne računaju se).

Ovde sve zavisi od toga koja se tačno pitanja rešavaju glasanjem.

Ako je to lokalni referendum koji rešava pitanje zabrane prodaje alkohola u okviru opštine tokom noćnih sati, onda je potpuno nebitno da li građanin plaća poreze dobrovoljno ili prisilno – u svakom slučaju, sprovođenje odluke takvog referenduma biće u suprotnosti sa libertarijanskim principima. Ovo se još više odnosi na očiglednije slučajeve, kada se, na primer, bira deputat koji će imati ovlašćenja da donosi proizvoljne regulative.

Ako se, na primer, glasanjem stanovnika kondominijuma odlučuje da li će se deci za Ivanjdan (Ivana Kupala) za proslavu izdvojiti samo dečije igralište, ili neka se polivaju vodom gde god žele, onda je ovde potpuno nebitno, ako živite u tom dvorištu, da li na vreme plaćate komunalne usluge ili ne, ograničavanje vašeg prava glasa po tom principu bilo bi neopravdano, jer se ne radi o raspodeli novca, već o privremenoj promeni pravila korišćenja zajedničkog resursa.

Ali, naravno, u svim slučajevima kada se glasanje odnosi na raspodelu nekog novca koji se prikuplja u zajedničku kasu, uzimanje u obzir glasova samo onih koji su u tu kasu uplatili novac je potpuno prirodna taktika za libertarijance.

Postoji, međutim, još jedan nijans. Na primer, jedna inicijativna grupa je prikupila novac i glasala da se za taj novac postavi spomenik Stalinu u privatnom parku, iznajmivši od vlasnika parka prostor za to. A druga inicijativna grupa je prikupila novac i glasanjem odlučila da ogradi spomenik Stalinu bodljikavom žicom, postavivši na uglove ograde dekorativne mitraljeze, i takođe iznajmila teritoriju od vlasnika parka za ovu instalaciju. Ako je prva inicijativna grupa želela da izazove konflikt u društvu, postigla je svoj cilj. Ali ako su želeli da mirno i tiho položite cveće prijatelju svih dece, onda je imalo smisla interesovati se i za mišljenje onih koji ne doprinose za spomenik, ali imaju svoje mišljenje. Ili će oni biti blagovoljno ravnodušni, i tada zašto ne postaviti, ili će biti aktivno protiv, i tada treba tri puta razmisliti.

privatna inicijativa

Оставите одговор