Da li bi ugovorne jurisdikcije, u kojima učestvuju samo pojedinci sličnih stavova, mogle dovesti do večite konzervacije svih društvenih institucija i zaustavljanja razvoja filozofske misli?

Sibirski Ekstremist

Ovo pitanje je neko vreme stajalo u redu, a setio sam se njega u vezi sa objavljivanjem recenzije Farida Husajinova o knjizi Rodiona Belkovica o istoriji američkog radikalizma. Glavna poruka recenzije (ali ne nužno i same recenzirane knjige) je da se individualnu slobodu mora braniti kako od centralne vlade, tako i od ljubitelja udobnih konzervativnih zajednica. Slažem se sa ovim opštim zaključkom, ali sada želim da razumem koliko je realna opasnost da filozofska misao u svetu zatvorenih zajednica zaustavi svoj razvoj.

Zaista, izolovane zajednice, koliko možemo suditi po onim izolovanim zajednicama koje možemo posmatrati, nisu sklone buđenju ideja. To mogu biti bilo Indijanci iz Amazonije, bilo starosedeloci Andamanских ostrva, bilo amisi koje voli Mihail Svetov. Veoma stabilna društva, sposobna da postoje vekovima bez ikakvih promena.

Prilično je pokazatan u tom smislu primer antičke Helade. Ona je predstavljala mnoštvo kompaktnih polis, odnosno teritorijalnih jurisdikcija, ujedinjenih u saveze, odnosno u ugovorne jurisdikcije višeg nivoa, a unutar polisa su postojale razne file, deme i druge heterije, koje su se ispostavile kao eksteritorijalne jurisdikcije, kako ugovorne tako i ne. Antičku Heladu znamo kao primer društva sa uzornim, burnim razvojem filozofske misli. Ali i tamo je postojalo ostrvo stabilnosti: Lakedemon.

Dobro je poznato da je Spartance čuvalo od štetnog uticaja stranaca: radikalno smanjenje spoljnih trgovinskih kontakata. Ne može se naročito trgovati kada tvoji oboli, odnosno novčane jedinice čija vrednost iznosi otprilike „jedan obrok“, predstavljaju znatne gvozdene štapove. Ostali polisi su aktivno trgovali i kroz to su bili otvoreni za međusobni kulturni uticaj. Nije teško videti da ista karakteristika postoji i kod modernih stabilnih zajednica: njihova spoljna trgovinska razmena je izuzetno niska.

Hoće li svet mnoštva EKÜ-a moći da funkcioniše bez trgovinskih odnosa između članova različitih EKÜ-a? Vrlo je upitno, osim ako to ne bude kao izuzetak. Eksteritorijalnost jurisdikcija još više olakšava različite veze sa učesnicima drugih zajednica. A gde je trgovina, tu je i potraga za profitom. Gde je potraga za profitom, tu je i preduzetništvo. Gde je preduzetništvo, tu je i stalna spremnost da se posmatraju i prilagođavaju tuđe ideje. Filozofski razvoj pri panarhiji je neizbežan, budite u to sigurne.

Filozofi u potrazi za novim idejama

Оставите одговор