„Noć čistilišta“ u stvarnosti: kakav će svet biti bez zakona na jedan dan?

Zamislite da su jednog dana svi zakoni ukinuti, makar samo na jedan dan. Kako bi se ljudi tačno ponašali u takvim okolnostima? Nekome bi se odmah mogao prikazati scenario „Noći čistki“, u kojoj bi mnogi krenuli da siluju, ubijaju, osvete se neprijateljima ili jednostavno stvaraju haos radi zabave. Sigurno bi do takvog zaključka došli zagovornici pozicije „majmuna ubica“, tvrdeći da je čovek okrutno i krvolžno biće koje, prema takozvanoj teoriji odvraćanja, od vršenja nasilja zaustavlja samo postojanje zakona koji preti kaznom. Ali šta bi se zapravo dogodilo?

Takvim pitanjem su se 2020. godine zapitali istraživači sa Međunarodnog univerziteta Floride. Odlučili su da sprovedu anketu među 500 Amerikanaca o tome kolika je verovatnoća da bi počinili zločine ako bi to jedan dan u godini bilo legalno. Naravno, unapred je bilo jasno da će određeni deo anketiranih dati potvrdan odgovor, pa su odlučili da ispitaju i koje tačno osobine ličnosti podstiču na ovakav izbor.

Rezultat je bio sledeći: samo 18% ljudi je izjavilo spremnost da učestvuje u „Noći čistki“ ako im se pruži takva mogućnost. To odmah odbacuje ideju da je zakon glavni ili jedini značajan faktor koji sprečava kriminalitet. Barem za većinu ljudi on nije toliko važan kao drugi faktori, inače bi se prema teoriji odvraćanja moglo očekivati saglasje skoro svih učesnika. Štaviše, utvrđeno je da je veća verovatnoća pristanka na učešće u ovakvom događaju u određenoj meri povezana sa slabom samokontrolom, kao i, u znatnijoj meri, sa prisustvom psihopatskih crta kod osobe, kao što su bezdušnost i egocentrizam.

Drugi istraživači sa Univerziteta Tilburg ove godine su objavili materijal u kojem su odlučili da ponove i dopune rezultate prethodnog istraživanja, anketirajući 865 ljudi. Primetili su da ranije nije bilo podele na konkretne zločine, već je ispitanicima postavljano samo jedno pitanje u vezi sa njihovom željom da učestvuju u „Noći čistki“. Zato je sada odlučeno da se postavljaju pitanja i o različitim vrstama zločina.

Na prvi pogled, rezultat se pokazao šokirajućim – više od 76% anketiranih priznalo je da bi, u nedostatku legalne kontrole, počinilo najmanje jedan zločin. Međutim, veoma je važno pogledati o kojim se tačno zločinima radi. Na primer, spremnost da ukradu osnovne potrepštine priznalo je 50% ljudi, a da ukradu novac ili uđu na neku teritoriju gde im nije dozvoljeno – po 45% ljudi. Oko 33% je izrazilo spremnost da prekrši pravila saobraćaja, a 28% da proba zabranjene supstance. Sve je to označeno kao neznatni zločini.

A šta je sa teškim zločinima? Ovde je rezultat bio potpuno drugačiji. Samo 4% anketiranih izrazilo je spremnost da ubije nekoga, a približno 1-2% su dobila pitanja o seksualnom nasilju, otmicaju, zločinima iz mržnje i drugim aktovima ozbiljnog nasilja. Kontrast je vidljiv golim okom! Naravno, onih koji žele da počine bar jedan zločin bilo je mnogo više nego što su istraživači očekivali, ali se skoro uvek radilo o nenasilnim zločinima male težine. U isto vreme, onih koji su spremni da počine nasilne zločine može se nabrojati na prste, i to su tipično ličnosti sa visokim pokazateljima psihopatskih crta.

Istraživači zaključuju da zakon i krivične kazne igraju ključnu ulogu samo u sprečavanju neznatnih zločina. Međutim, za nasilne zločine, koji zahtevaju da osoba prekrši sve moralne i društvene norme, to više nije toliko važan faktor, i ako za nekoga zaista može biti odlučujući, to je samo za mali procenat stanovništva sa visokim pokazateljima psihopatije. To nas samo još jednom podseća – u normalnom stanju, čovek ipak poseduje snažan unutrašnji mehanizam inhibicije nasilja.

Ako, na primer, ljudi dobiju mogućnost da se jedne noći osvete, kao u „Sudnjoj noći“ – to bi bila veoma korisna praksa za smanjenje kriminala. Kako to gleda ankap?

udio

Podsećam, sudbina noć je koncept iz istoimene filmske franšize, prema kojem država izdvaja jednu noć u godini, tokom koje odustaje od suzbijanja bilo kog nasilja građana jedni prema drugima, ali pritom ne povlači se potpuno, već zadržava pravo da u toj noći primenjuje potpuno proizvoljno nasilje protiv građana, na koje se ne mogu podnositi prigovori.  

Hajde da se odmah dogovorimo da nenasilna implementacija navedenog instituta u ankapu upravo u ovom obliku nije moguća, jednostavno zbog odsustva države. Zato ću radije prodiskutovati o tome kako bih ja postupala da implementiram sudbnu noć u ankapi.

  1. Korporacija „Ocevi osnivači“ kupuje veliki plac jeftive zemlje negde u Nevadi.
  2. Tamo se gradi zabavni park Purge-city.
  3. Tokom cele godine zabavni park zarađuje na tome što iznajmljuje scenografije za filmsko snimanje, za peintbol, strajkbol, hardbol i druge nevine pucnjave.
  4. Jednu noć godišnje, dobrovoljci se okupljaju u gradu iz celog sveta kako bi pucali jedni u druge iz pravog oružja. Pre kupovine ture, oni potpisuju detaljan ugovor koji uključuje odricanje od bilo kakvih prigovora kompaniji u slučaju smrti ili ranjavanja od strane drugih igrača, kao i odricanje od prigovora prema drugim igračima za njihova bilo koja dela koja ne krše pravila održavanja atrakcije „Sudbina noć“. Ugovor takođe predviđa obavezu kompanije da učesnicima isplati dogovorenu premiju za preživljavanje, kao i premiju u istom iznosu za svaki osvojen frag. Pored toga, kompanija se, naravno, obavezuje da neće sama ubijati igrače, uključujući i to putem sklapanja bilo kakvih posebnih dogovora sa bilo kojim igračima. Pravila takođe definišu dozvoljene klase oružja, kao i niz drugih detalja koje ću ovde izostaviti radi kratkoće.
  5. Troškovi održavanja sudbne noći se savršeno nadoknađuju prihodima od reklama postavljenih na scenografiji, od prodaje prava na prenos, od merch proizvoda i slično.
  6. Koji je krug osnovnih potencijalnih učesnika?

    1. Adrenalinski zavisnici. Upoznajte Džona Vatsona, bivšeg paramedik, trostrukog šampiona Sudbina noć u individualnom rezultatu!
    2. Timovi iz siromašnih ratujućih država. Upoznajte tim Kongo, dvostrukog šampiona Sudbina noć u timskom rezultatu!
    3. Ljubitelji opklada. Upoznajte Davida Luzera, koji učestvuje u Sudnjoj noći jer je izgubio opkladu sa Karolom Vinerom, predviđajući pad kursa bitkoina u avgustu na deset uncija zlata!
    4. Duelisti. Upoznajte Nadžiba Gasan-oglua i Samvela Budumjana, koji su odlučili da se bore u Sudnjoj noći u duelu i odbrane čast svog naroda!
    5. I razni slučajni zabavljači koji su odlučili da je to kul. Upoznajte Fjodora Konyuhova, koji je odlučio da pređe Purđ-siti u Sudnjoj noći bez oružja od zapada ka istoku i dočeka zoru na ivici pustinje uz šoljicu Neskafea!
    6. Kakve će društvene posledice ovakav biznis doneti? Pa, nikakve posebne. Kakve društvene posledice donosi postojanje industrije borbi bez pravila u današnjoj stvarnosti? Pa, postoje borbe, i to je dobro. Neki ljudi dolaze, plaćaju novac, drugi se bore, dobijaju novac, treći snimaju zabavne filmove o tome. Tako je i u našem slučaju.

      Hoće li se nivo nasilnih zločina u svetu smanjiti u periodima između Sudnjih noći? Teško, verovatno će nastaviti postepeno da se smanjuje kako se bogatstvo ljudi povećava. Hoće li moj biznis uzleteti? Možda i hoće. Hoću li ostati monopolista na ovom tržištu? Samo ako bude veoma usko, a inače će se verovatno pojaviti konkurencija i preuzeti određeni udeo tržišta.

      Tržište će odlučiti!

      Ne tak sve bude, savsem ne tak!