Morazanograd i Montelibero

Nedavno sam na prijateljskom sajtu panarchy.ru pročitala zanimljiv članak Spensera MakKaluma sa dosadnim nazivom Preduzeće zajednice: tržišna konkurencija, zemlja i životna sredina. Aleksej Koršunov, koji je objavio ovaj članak, tvrdi da na principima opisanim u njemu funkcioniše jedna od tri privatne ugovorne jurisdikcije u Hondurasu, Sijudad Moran, koju on po ruskom maniru naziva Moranograd, i u kojoj se on, kako se ispostavilo, ispostavio kao prvi stanovnik. (Uzgred, ne tako davno je prikupio novac za kartu do najpoznatije honduraske ZEDE pod imenom Prospera, doputovao je tamo, a potom objavio izveštaj o stanju stvari u ovom vodećem projektu)

Ukratko, članak MakKaluma sadrži sledeće ideje. Vrednost parcele zemljišta može se definisati kao suma spoljnih efekata usmerenih ka toj parceli od svih ostalih objekata u vlasništvu. Ako je vlasnik zemljišta odvojen od njene neposredne upotrebe i izdaje je u zakup nekoliko zakupaca, on je obično izuzetno zainteresovan za maksimizaciju zakupnine, a stoga ima tržišne stimulanse da za zakupce stvori što povoljnije okruženje. Iz tog razloga, tvrdi autor, tamo gde je zemlja zauzeta individualnim stambenim kućama ili, još gore, stambenim zgradama u kojima su stanovi u vlasništvu stanara, svaki vlasnik maksimizuje sopstvenu udobnost stanovanja, dok tamo gde se značajne površine izdaju brojnim zakupcima, počinje da cveta bujno raznovrsje načina korišćenja tih površina, od kafića i radnji do kouvorkinga i laboratorija. Zadatak administratora određenog poslovnog centra uglavnom se svodi na to da zakupcima obezbedi komunalne usluge i minimizira trenja između zakupaca i države. To je neka vrsta „zaštite“ zdrave osobe.

Moranograd je zamišljen tako da svojim rezidentima obezbedi maksimalnu moguću sigurnost za Honduras, prihvatljive uslove života i mesto za zaradu. Prilikom kreiranja naselja Montelibero nismo u potpunosti pratili preporuke izložene u članku: umesto da svu zemlju ostavimo u vlasništvu fonda, zgradimo je centralizovano i iznajmljujemo rezidentima samo u zakup, iseckali smo približno dve trećine na male privatne komade za samostalnu izgradnju, dok je ostatak zaista ostavljen za iznajmljivanje. Na taj način bismo trebali dobiti praktični eksperiment o tome koja od koncepcija bolje funkcioniše. U svakom slučaju, trenutno smo još uvek u fazi postavljanja centralizovane infrastrukture, otprilike kao Moranograd, samo što ne gradimo ogradu oko naselja, jer Crna Gora nije mesto gde treba strahovati od komšija.

Dragi srcu građevinski moranogradski problemi, to nas sve još čeka

Vesti projekta Montelibero, izdanje 10

Prethodno izdanje bilo je skoro u potpunosti posvećeno tome kako smo zamršeno kopali zemlju na parceli za buduće libertariansko naselje, kako bi tokom kišne sezone tamo bilo suvlje. Radije bih nastavila da pričam o takvim svakodnevnim sitnicama, ali od tada, znate, izbio je rat.

U nekoliko gradova Crne Gore otvoreni su krizni centri za pomoć ukrajinskim izbeglicama. U radu barskog centra aktivno su učestvovali volonteri iz našeg projekta. U Budvi je učesnik projekta Montelibero povoljno i besplatno počeo da pomaže izbeglicama u pribavljanju boravka. Takođe smo pokušali da pošaljemo humanitarni teret u Ukrajinu, prvenstveno sa lekovima, ali taj pokušaj nije uspeo: previše je granica i birokratskih prepreka, takvim stvarima bi bilo lakše baviti se iz zemalja koje graniče sa Ukrajinom.

Sankcije su znatanajno otežale život ne samo onima koji su ostali u Rusiji da hrane Putinov režim porezima, već i onima koji su se pravovremeno preselili na pristojnija mesta. Tako nam je postalo mnogo teže da prebacujemo ruske investicije u Crnu Goru radi finansiranja izgradnje, a oni od nas koji su radili za ruske kompanije na daljinu suočili su se kako sa naglim smanjenjem prihoda u evro ekvivalentu zbog pada rublje, tako i sa dodatnim provizijama da bi rublje sa kartica ruskih banaka pretvorili u evro keš. EURMTL – naš interni stejblkoin za evro – takođe škripi, jer je njegova prednost uvek bila besplatna konverzija između tokena i evro keša, a sada, očigledno, nećemo moći da izbegnemo pojavu provizija za podizanje novca.

Još jedna direktna posledica rata bila je ta što su mnogi učesnici projekta, koji su ranije polako planirali svoj preseljenje u Crnu Goru, bili primorani da se hitno ubrzaju i požure ovamo u žurbi. Za mesec dana broj članova crnogorske libertarianske zajednice se udvostručio, i sada nas je ovde više od četrdeset osoba. Postalo je nemoguće da se svi okupimo u nekom kafiću, pa smo iznajmili poseban paviljon koji je stajao zapušten od vremena kovida i počeli da ga sređujemo. Sada imamo mesto za sastanke, a uskoro planiramo da tamo počnemo da držimo predavanja o libertarianizmu. To je veoma aktuelno jer smo već postali prilično primetni lokalnoj ruskoj dijaspory, i ljudi su živo zainteresovani za to ko smo mi i šta nas motiviše. U stara dobra vremena, kada je u Rusiji bio procvat aktivnosti libertarianske partije, ni u jednom ruskom gradu od 20 hiljada stanovnika (kao u Baru) pa čak ni od 40 hiljada stanovnika (ako računamo sa Budvom), broj libertarianskih aktivista nije bio ni blizu četrdeset, tako da smo već stvorili koncentraciju libertarijanaca veću nego što je ikada bilo bilo gde u Ruskoj Federaciji, a to je tek početak. Izviniте, počinju mi izbijati svetovni tonovi, moram smanjiti patos.

Uprkos svim gorenavedenim problemima, gradnja u naselju Montelibero se nastavlja. Po celoj parceli postavljaju se komunikacije: kanalizacione cevi i kanali za sve ostalo: vodovodne cevi, kablove i tako dalje.

Čekamo da rezultati parcelacije konačno budu evidentirani u državnom katastru, kako bi se zemlja mogla podeliti između suvlasnika, ali crnogorska država je izuzetno spor proces. Moguće je da će se prve kuće početi graditi čak i pre fiksiranja prava vlasništva nad parcelama.

I dalje nije jasno da li će od nas ići delegacija na Liberticon, ali smo se dogovorili sa organizatorima o postavljanju naših reklama, kao i zamolili jednog od ruskih ekspata-libertarijanaca koji živi u Češkoj da predstavi naš projekat.


Ukratko, sada nas neće zaustaviti čak ni potpuno zatvaranje granica sa Rusijom, baza je već dovoljno velika da se rastavi nastavi bez priliva novih ruskih imigranata. Ali nuklearni rat u Evropi bi verovatno mogao ozbiljno da naudi našim planovima, volela bih da izbegnemo to.

Antiruski post

Izvinite što nisam otkazala odloženu objavu Bitara, potpuno mi je ispalo iz glave sa svim ovim događajima, publikacija je izašla pomalo neumesno. Sada hajde na temu.

U nedavnoj objavi o merkantilizmu navela sam da je to danas instrument ne za postizanje bogatstva, već za rat. Tržište je oruđe mirnih ljudi, a ekonomske sankcije su druga strana tog oruđa. Ako konkretno vi, čitaoče, uspete da pronađete bilo koji način kako da rusku državu učinite siromašnijom, biću drago ako ga primenite. Još više ću biti draga ako to uspete da uradite bez opasnosti po svoj život, i ako to ne udari previše po vašem sopstvenom novčaniku – ipak se resursi mirnog čoveka i države mnogo razlikuju, i bolje je izbegavati očigledno samoubijske akcije, osim ako ne smatrate da time možete postići neki cilj koji vam je zaista važan.

Ako izađete na ruske ulice da protestujete protiv rata, potrudite se da ne budete uhapšeni. Ako budete uhapšeni – barem kasnije ne plaćajte kazne. Ako postoji mogućnost da odmah emigrirate (na primer, imate udaljeni rad, niste opterećeni nekretninama, bolesnim rođacima i slično) – uradite to. Čak i ako nastavite da radite udaljeno za neko rusko preduzeće, barem nećete plaćati poreze na svoju potrošnju Rusiji. Ako ste opterećeni nečim poput odeće, mačaka ili studijama politologije, nadam se da ćete uskoro preispitati prioritete u svom životu, mada ste vi naravno u boljoj poziciji da to procenite.

Crna Gora za sada ostaje bezvizna za Ruse, te će stoga neko vreme još uvek biti moguće stići ovde relativno slobodno. Jedan od učesnika Montellibero-a je već objavio saopštenje da je spreman besplatno pomagati u dobijanju boravka svima koji budu primorani da odu u Crnu Goru iz Ukrajine i zatraže pomoć. Sličnu široku ponudu za sve one koji žele hitno da napuste Rusiju ja sa svoje strane ne mogu da formulišem, ali ću sigurno pomagati savetima oko smeštaja i organizacije.

Čak i ako ste oduševljeni time što će Putin konačno zgužvati ukrajinske naciste, i dalje se nadam da ćete otići iz Rusije, ali bi bilo dobro da odete što dalje od mene.

Uopšte, najbolje što može da se desi Rusima u narednim godinama jeste da potpuno izgube sopstvenu državnost i rasute se po svetu. Change my mind.

Ponovo sam pročitala napisano i vidim da je ispalo užasno suvo. Upravo zato volim tekstove. Može se napisati tri pasusa emocija i patosa, izdahnuti i obrisati.

Tokenomika Montilibera. Deo 1, teorijski.

Sve što je povezano sa „kriptom“ je hajp tema, a takođe i izvor neprestanih sporova između adepata različitih puteva razvoja novomoderne kripto industrije. Želela bih da unesem malo više jasnoće u to kako je to uređeno kod nas u Monteliberu, kako biste mogli da donosite promišljene odluke o tome da li vredi investirati u nas, a ako investirate, onda u šta tačno.

Šta je tokenomika? To je ekonomija tokena, odnosno uređenje tržišta na kojem oni kruže, pravila, tradicije i (što je veoma važno) smisao njihovog kruženja.

Šta su tokeni? Primenjeno na našu situaciju, to su informacioni objekti koji kruže umesto realnih objekata koje tokeni simbolizuju. Akcija kompanije je token udela u vlasništvu kompanije. Futures na barel nafte je token obaveze isporuke barela nafte. Britanska funta je token za funtu srebra. Tačnije, nekada je bila, a potom je „scam-ovala“, i sada ostaje u opticaju već bez prethodnog robe-osiguranja.

Tokeni nisu kriptovalute. Ovde čak nećemo pokušavati da definišemo šta su kriptovalute, jer se pod tim pokušava razumeti previše široka klasa objekata. Zato jednostavno konstatujemo da postoje određene kriptovalute na bazi kojih je zgodno izdavati sopstvene tokene. Za tokenomiku Montelibera je prvobitno izabran blockchain stellar, u kojem kruži sopstvena kriptovaluta po imenu lumen. Za to su postojali isključivo tehnički razlozi:

  • transakcije su veoma jeftine
  • jezik transakcija je prilično napredan
  • za upravljanje tokenomikom na bazi Stellara postoji dobar instrumentarijum
  • među učesnicima projekta Montelibero postoje ljudi koji se razumeju u taj instrumentarijum

Zašto smo započeli kreiranje tokenomike oko Montelibera? U principu, postoje presedani kreiranja kolektivnih projekata gde postoji samo inicijalna grupa koja obavlja posao, kojoj se mogu pridružiti volonteri, i kojoj se može donirati. Takođe, od nje se može kupiti proizvod njenog rada ili futures na njega.

Ali to je sve prilično netransparentna priča. Ako od nas kupite obećanje za komad zemlje, i zapis o tome bude čuvan negde u istoriji naše prepiske, ili na našem sajtu, razumno ćete se plašiti da taj zapis sutra može nestati i da nećete ničim moći da dokažete da je on bio tamo. Ako tokeni svih naših javnih obećanja stoje na blockchainu koji nije pod našom kontrolom, nećemo moći da se pravimo da oni ne postoje, iako nam i dalje ništa ne sprečava da se odreknemo obećanja, uprkos nesumnjivoj činjenici o njihovom postojanju. Nažalost, stoprocentnu garanciju ne daju čak ni osiguravajuće kuće, i ovde ćete vi (i mi) morati da se oslonite uglavnom na institut reputacije.

Cilj projekta Montelibero je široko uvođenje libertarianskih praksi u Crnoj Gori. Za to nam je potrebno da se u Crnoj Gori pojavi mnogo uspešnih libertarijanaca koji deluju u skladu sa svojim principima. Za to moramo obezbediti tim libertarijancima koji se preseljavaju u Crnu Goru upravo taj uspeh.

Zato je ključni token u tokenomici Montelibera token istoimenog investicionog fonda, koji se zove MTL. Sredstva prikupljena od emisije ovih tokena ulažemo u razvoj neophodne infrastrukture za preseljenike, investiramo u njihov biznis, kao i u biznis libertarijanaca van Crne Gore, ako računamo da ćemo od toga ostvariti prihod. Ili jednostavno štedimo za buduća ciljana ulaganja. Kupci MTL tokena, shodno tome, dobijaju pravo na redovne dividende, čiji iznos nije fiksiran i određuje se isključivo prema tome koliki je profit ostvaren od investicija fonda.

U čemu se isplaćuju dividende? Dozvolite mi da vam predstavim drugi ključni token sistema – stablecoin EURMTL… Stani. Sada treba detaljnije reći o stablecoin-ima.

Stablecoin-i su privatni novci sa stabilnom kupovnom moćju, obično vezanom za određene državne novce. Zašto novac treba da bude privatan i kako će pritom biti obezbeđena stabilnost kursa, može se ukratko pročitati u Fridmanovoj Mehanici slobode u poglavlju Tržište novca. U svetu kruži mnogo stablecoin-a, ali su uglavnom vezani za dolar, a u Crnoj Gori se koristi evro. Zato smo napravili sopstveni i izdali ga na istom blockchainu kao i sve naše ostale tokene. Sada je to glavna računica cele naše tokenomike, za koju se može nabaviti bilo koji aktiv koji se trguje u okviru projekta. Ali ne samo to.

Takođe, EURMTL se može zameniti 1:1 za gotovinske evre kod bilo kog našeg garanta u Crnoj Gori. Zato mi, koji smo se već preselili u Crnu Goru, međusobno koristimo EURMTL kao bezgotovinske evre, na primer, u situacijama kada treba podeliti račun u kafiću. To je mnogo praktičnije od transfera između bankovnih računa. Nadamo se da će sa vremenom mreža korisnika našeg stablecoin-a dovoljno proširiti kako bi počela primetno da utiče na ekonomiju Crne Gore, i da će ta konkurencija podstaći lokalne nespretne banke na podizanje kvaliteta usluga.

A ako još uvek ne živite u Crnoj Gori, ali učestvujete u našoj tokenomici, takođe vam garantujemo mogućnost da zamenite EURMTL za lumene po trenutnom berzanskom kursu evra (za to na Stellar berzi ugrađenoj u sistem držimo otvorene naloge za otkup EURMTL za lumene, automatski preračunavajući kurs u skladu sa oscilacijama cene evra). Zatim sa dobijenim lumenima možete otići u bilo koji menjač kojem verujete i zameniti ih za državne novce po vašem ukusu (uključujući i novac države Salvadora, odnosno bitkoine).

U šta fond prvenstveno investira? Pošto pripremamo infrastrukturu za preseljenike, fond je kupio hektar zemlje i sada ga uređuje. Taj hektar je takođe tokenizovan, tako da je treći važan token u našoj tokenomici MTLCITY. Deo ovih tokena kupili su preseljenici ili oni koji planiraju preseljenje u Crnu Goru u bliskoj budućnosti. U skladu sa udelom u ukupnoj masi MTLCITY tokena, njihovi vlasnici će dobiti u vlasništvo svoje zemljišne parcele kada zemlja bude pripremljena za privatizaciju. Ovaj token se više ne trguje na primarnom tržištu i ima značaj samo za evidenciju o tome kome kolika površina zemlje pripada. Neposredno pre privatizacije sprovešćemo finalno međusobno knjiženje, kada će oni čiji je broj tokena prevelik za stvarnu parcelu na koju aspiriraju, prodati ih po nominalnoj vrednosti onima čiji je broj tokena nedovoljan.

Drugi važan pravac investicija fonda su tokeni GPA – biznisa jednog od naših prvih preseljenika, specijalizovanog za oflajn trgovinu direktno u Crnoj Gori, kao i tokeni MTLBR – građevinske kompanije koja se trenutno bavi uređenjem zemlje koju je fond kupio, ali sa vremenom planira da izađe i na šire tržište.

Neću u ovom članku nabrajati uopšte sve tokene u sistemu Montelibero – barem ih sve ne znam. Generalno, svoj token može izdati bilo ko, ali je druga stvar obezbediti njegovo kruženje. Tako, na primer, i ja imam token ANCAPCHAN, ali, kao što možete uvideti, njegovu likvidnost ne može se nazvati izvanrednom. Pomoću njega sam samo fiksirala svoj dug prema fondu, koji je potrošio sredstva na moju naturalizaciju u Crnoj Gori, a zatim sam ga nakon nekog vremena isplatila.

U sledećem članku nameravam da dam praktična uputstva za one koji odluče da zaroni u svu ovu „kuhinju“, a treći članak želim da posvetim najnovijim perspektivnim razvojima na spoju tokenomike i kriptovaluta, za koje se neću ni pretvarati da ih potpuno razumem.

Vesti projekta Montelibero, izdanje 9

Prethodno izdanje počelo je opisom radova na drenaži na putu koji vodi do budućeg naselja Montelibero. Tokom proteklog meseca, drenaža je značajno unapređena. Prvo, na samom početku puta, površina pored izvora je potpuno betonirana, a preljev iz bazena je izveden u cev ispod te betonske površine.

Drugo, dalje uz put, svuda gde postoji opasnost od razbijanja, dodata je, iako mala, drenažna brazda. Uglavnom, sada put sigurno neće odneti voda. Izvinite što osvetljavam previše sitne detalje, ali uz ovdašnji varljivo vreme čovek baš nauči da ceni te detalje.

Prilikom nasipanja unutrašnjih puteva naselja, na jednom mestu je bila potrebna baš ozbiljna drenaža. Detaljnijim pregledom se ispostavilo da na tom mestu podzemne vode prolaze blizu površine, i za sada voda curi direktno na put. A to znači da smo rešili problem sa vodosnabdevanjem! Preciznije, pronašli smo pristup rešenju. Sada je predviđeno da se ta voda odvede u stranu duž puta kroz celu širinu vodonosnog sloja i sakuplja u akumulacioni bazen, odakle će se dalje koristiti. Ukratko, da uradimo ovde otprilike isto što i tamo, dole, gde smo betonirali površinu. No, za sada to, naravno, izgleda nekazano:

A pored vodovoda i odvodnje, naselju će biti potrebna i kanalizacija. Odlučili smo da napravimo jednu zajedničku septičku jamu, koja je već praktično gotova; ostalo je samo odvesti drenažni kanal iz nje (zar nije previše o drenaži u jednoj objavi?), a zatim će biti potrebno postaviti kanalizacione cevi kroz celo naselje.

Pozvali smo geometra i uz njegovu pomoć podelili svu zemlju na pojedinačne parcele, koje se kasnije planira privatizovati. Moja parcela je upravo otprilike u centru ove slike, površine 202 kv.m. Nadam se da ću za neko vreme već moći da vas radujem u svom instagramu već slikama sa svoje lične gradnje.

Ali zapravo, pored ova dva velika komada zemlje, uz to su nam prodali i eksklavu – komad malo manji od sedam ari, do kojeg nemamo mogućnosti da dovedemo put osim preko komšija.

Njega smo takođe, konačno, očistili od gustih šagrebova. Ispostavilo se da je čak i terasiran, što će malo uštedeti novca za njegovo uređenje.

Uz sve ove brige, još uvek nisam stigao da na krov postavim nekoliko solarnih panela (ovde važi glupa regulacija koja zabranjuje postavljanje panela na zemlju, sa ciljem da ograniči solarnu generaciju isključivo na potrebe domaćinstva) i proverim u kojoj meri sve to može da napaja majner. Ali nadamo se da ćemo uskoro uspeti da se time pozabavimo.

Naravno, aktivnost u okviru projekta ne ograničava se samo na gradnju. Polako nam se formirao tim za kreiranje različitog ciljanog agitacionog sadržaja. Oni su objavili video sa godišnjim izveštajem o celom projektu,

kao i poseban video na lokalnom dijalektu sa opisom bezuslovnog osnovnog prihoda.

Postoji mišljenje da su libertarijanci socijal-darvinisti koji će sa zadovoljstvom posmatrati kako slabinji crkav i očisti teren. U praksi, međutim, u našoj maloj zajednici je prilično razvijena uzajamna pomoć, a učesnici projekta iz spoljnog sveta odlučili su da podrže one koji su već preselili, i redovno uplaćuju novac u zajednički fond, iz kojeg se nedeljno svim libertarijancima koji su preselili u Crnu Goru u okviru projekta Montelibero isplaćuje bezuslovni prihod – jednostavno se sadržaj kasice deli podjednako na sve. Otprilike tako, bez ikakvih poreza, funkcioniše socijalna zaštita pri ankapu. Za sada na osobu izlazi otprilike dva i po evra nedeljno, odnosno desetak mesečno. Ovog novca može biti više ako bude više želja za punjenjem kasice, a može biti manje ako preseli više ljudi uz iste prilive. U celini, eksperiment je zanimljiv i još uvek čeka svoj tim sociologa za korektan opis.

Drugi socijalni program u okviru projekta je iznajmljivanje bicikala. Kod nas je otprilike mesec dana gostovao par koji je za to vreme obišao i istražio celu okolinu, u čime su nabavili dva bicikla. Sada je taj prevoz predat projektu i može se uzeti na korišćenje uz donacije.

Drugi manje primetni, ali važan pravac aktivnosti u projektu je usavršavanje tokenomike – onog kriptovalutnog pogona na kojem sve u njemu funkcioniše. Finansijski izveštaji fonda Montelibero postaju sve pregledniji, potpisivanje transakcija sa multi-potpisom, a pre svega, njihovo čitanje pre potpisivanja, postaje sve lakše (što znači osmišljenije učešće u upravljanju fondom), i naši IT stručnjaci imaju velike planove za implementaciju raznih novih funkcija. Tako, polako se dovršava filijala fonda u Liquid-u – sidechain-u Bitkoina. Za sada cela tokenomika radi na Stellar blockchain-u, što znači da hardkor bitkoiner-i kod nas jednostavno neće doći, jer su altkoini „zashkvar“. Ako uspeju da realizuju potreban funkcional u okviru alata dostupnih u starijoj i uvaženijoj valuti, to potencijalno može da nam donese više investitora.

Nedavno je provukla vest da se vizni centar Slovenije u Crnoj Gori zatvorio zbog karantina, i to je uznemirujuće, jer je to bio najjednostavniji način da se ovde, u Crnoj Gori, dobije šengen. Stvar je u tome što želimo krajem aprila da odvedemo delegaciju Montelibera na veliki libertarianski konvent u Pragu, međutim kovid i birokratija mogu ozbiljno zakomplikovati ovaj zadatak. Tako da nije sve kod nas glatko, ali ništa, probićemo se.

Vesti projekta Montelibero, izdanje 8

U prethodnom izdanju uglavnom sam pričala o tome kako napreduju radovi na zemlji našeg budućeg naselja, i sada ću, verovatno, početi upravo sa ovom temom, kao najprizemljivijom.

Nasuli smo deo puteva već unutar naselja, iskopali smo deo panjeva, počeli smo da kopamo septičku jamu, i tako dalje – ukratko, ide rutina. Što je značajno – dve nedelje su skoro neprekidno padale obilne kiše, i uspeli smo da se uverimo da put nije odnesen. Međutim, na jednom mestu smo nakon toga malo unapredili drenažu, kako bi potok tekao uz ivicu puta, a ne bilo gde.

Tokom nedelje se očekuje dolazak opreme za malu solarnu elektranu – dugo smo se dvoumili da li da se time bavimo, ali cene električne energije iz centralne mreže bi u predvidljivoj budućnosti trebale značajno da porastu, tako da, čini se, autonomno generisanje sada jeste upravo ono što je potrebno. Planirano je da se ovom strujom napaja prikolica, kako bismo konačno tu smeštili čuvara. A ostatak energije razmišljamo da usmerimo na rudarenje bitkoina. U sklopu eksperimenta kupljen je stari rudar koji sada zuji kod mene kod kuće, a nakon montaže elektrane preseliće se u naselje.

Ali ne samo bitkoinom. Specijalno za hardkor ljubitelje zlata, fond Montelibero je izdao zlatne tokene, i za prikupljeni novac kupljeno je nekoliko desetogramskih polivaca. Deo njih je već isporučen kupcima, a deo ostaje u bilansu fonda. Tokene je moguće kupovati u proizvoljno malim delovima (worldwide), a menjati ih za polivce – u desetogramskim lotovima (samo za rezidente Crne Gore).

Usput, o tokenima. S razvojem tokenomike projekta povećavaju se i srodni specifični rizici: nepoznata lica su već izbacila na Stellar blokčejnu nekoliko lažnih tokena koji imitiraju naše. Kako ne biste naleteli na tako nešto, preporučujem da se oslonite samo na one tokene koje vidite na bilansu fonda. Priča sa prevarantima nas je podstakla da ipak pokušamo prelazak na Liquid Network, jer su tokeni na bitkoin sajdčejnu, naravno, mnogo ozbiljniji. Ako se neko razume u to, svratite u čet programera.

Uostalom, ne reklamiraju nas samo prevaranti. O snimku Libertarian Band-a posvećenom našem projektu već znate. Pored toga, o nama je stigao da napiše lokalni crnogorski novinski sajt, kao i veliki italijanski javni profil Instituto liberale – Gruppo nazionale. Za sada o nama pišu na osnovu onoga što se može naći na mreži, ali verujem da nije daleko ni pojavljivanje reportaža u medijima sa samog terena. Tako da nas to motiviše da što pre naselimo naše gradilište.

Libertarian Band je snimila rolik o Monteliberu!

Ja u svojim mesečnim izveštajima o napretku projekta više pišem o raznim dosadnim stvarima, poput toga koliko su ankapovi izgradili puteva, a momci iz Libertarian Band-a su razmotrili ceo projekat Montelibero partindo od osnovnih ideja koje su mu legle u osnovu, i ispao je sasvim korektan analiza. Iako se, naravno, oseća da se kod njih u Rusiji materijal predstavlja u nekom svom kontekstu, kao prekor lokalnim libertarianskim političarima, sa strane ovakvo oživljavanje materijala izgleda pre zabavno.

Nadam se da za pripremu sledećeg snimka posvećenog našem projektu više neće ograničiti na otvaranje novčanika i upoznavanje sa tokenomikom, već da pošalju i filmsku ekipu na lice mesta. A mi ćemo do tog trenutka, nadam se, već uspeti nešto da izgradimo, tako da će u našem naselju moći da se živi. Uostalom, niste obavezni da čekate dok ne izađe novi film, ništa vam ne sprečava da nam dođete u goste već sutra, upoznate učesnike projekta koji su se već preselili u zemlju i pogledate sve svojim očima.

Vesti projekta Montelibero, izdanje 7

U prethodnom izdanju pisala sam o tome da je na parceli za naše buduće libertariansko selo posečena suvišna šuma i započeta izgradnja puta. Do danas je put do parcele potpuno nasut, i sada mogu svojim skuterom doći direktno pod senku rodivih maslina.

U drugoj polovini oktobra lično sam se zaposlila na izgradnji puta i čišćenju parcele, a juče je kod nas već radila puna ženska brigada. Posao je, naravno, težak, ali su ovde u Crnoj Gori dame prilično žestoke, pa se mora prilagoditi. Nakon prvog radnog dana odmarala sam par dana, ali sam se kasnije ipak uvukla u ritam, a za protekle tri nedelje sam čak i malo ojačala.

Parcela je donela prvi mali prihod: nekoliko kilograma maslina i određenu količinu drva. Najkvalitetnije masline su posoljene, a degustacija je predviđena za sredinu decembra. Manje kvalitetne su pretvorene u litar ulja. Nastaviću sa sakupljanjem, ali generalno će razmere ostati skromne: bez specijalne nege rod ploda naših maslina nije veliki.

Što se tiče drva, prodavana su pretežno komšijama, uz samovoz, i prilično jeftino – jer dugački kamioni ne mogu da dopru do parcele, pa bi logistički troškovi za odvoz drva dovoljno daleko jednostavno pojeli sav profit. Tog profita je do danas ostvareno 475 evra. Nakon toga ćemo verovatno završiti sa prodajom, a ostatak se planira sačuvati za buduće potrebe sela, za šta će biti potrebno opremiti prostor za skladištenje.

Pošto će uskoro na parceli početi izgradnja kuća, dopremljen je trejler koji je planirano koristiti kao privremeni objekat i čuvaračnicu. A pošto se očekuje stalno boravljenje čuvara, to će istovremeno zahtevati postavljanje određene minimalne infrastrukture za život. Trejler je morao biti vučen uz brdo traktorom, tako da ćemo uskoro morati da zabetoniramo najstrmije delove puta, inače će biti teško dopremiti mnoge terete. Vremenom će put biti u potpunosti zabetoniran.

Kako će uskoro početi izgradnja kuća, aktualno je pitanje privatizacije pojedinačnih parcela za gradnju. Za sada je sastavljen preliminarni plan, a u čatu su isprobani mehanizmi međusobnog usaglašavanja o tome ko će dobiti koju parcelu. Tako su me dva puta terao sa komada zemlje koji mi se dopao, dok se nisam zakačila za onaj za koji je konkurencija bila malo manja. Pored toga, kupljen je dron, kojim je planirano uraditi aero-fotografisanje, povezati ga sa kolčićima koje je postavio geometar na zemlji i čije su koordinate precizno poznate – tada će biti moguće korigovati preliminarni plan uzimajući u obzir specifičnosti reljefa i preostala drveća na parceli. Juče je izvršen testni let, nije išlo baš najbolje, pa će uskoro biti ponovljen sa malo korigovanim parametrima. Dron je, kao što je običaj u Montelibero, nabavila privatna inicijativna grupa u okviru udela i uz primenu tokenomike izgrađene oko projekta, njegova upotreba je regulisana ugovorom zaključenim između njih, a da li će ga koristiti za zabavu ili će ga nekako monetizovati – to je njihova stvar, meni je to više zanimljivo kao praktično rešenje različitih problema vezanih za prava svojine.

Prošle nedelje su volonteri projekta sproveli humanitarnu specijalnu operaciju: izvukli su jednu rusku političku emigrantkinju iz anarho-komune na imanju kod Bijelog Polja. Odmah za njom je odatle samostalno kod nas prešao još jedan komunar (njega planiramo koristiti kao čuvara sa boravkom u trejleru). Tako zapravo funkcionišu zajednice pri ankapu. Idejno nam još uvek nisu previše bliski, ali će poslužiti kao saputnici, a videćemo kako će dalje.

Ali mi, naravno, ne toliko krademo ljude iz tuđih projekata, koliko privlačimo sopstvene doseljenike. Tako je pre neki dan u Crnu Goru doputovala porodica od čak pet osoba, što je za nas trenutno rekord. Nažalost, sajt projekta se ažurira veoma retko i sporadično, jer nema ko da se bavi njime, tako da brojač doseljenika na njemu verovatno nije aktuelan. A najsvežije informacije o Montelibero, kao i do sada, nalaze se u telegram kanalu projekta.

Konačno, želela bih da preporučim engleskoj verziji bloga o uređenju u Crnoj Gori jednog od učesnika projekta, koji se objavljuje u engleskom telegram kanalu Montelibero pod heštagom . Tamo su utisci o zemlji i o tome kako je organizovan lokalni život nešto svežiji nego što ih možete pronaći kod mene.

Da li je prelet letelicom nad teritorijom u vlasništvu drugog lica trepasing pri ankapu?

Da li od njih treba tražiti dozvolu pre leta? Da li je potrebno na neki način amortizovati rizik pada aviona za ljude čija se imovina nalazi ispod letelice i kako kompenzovati buku motora/propelera? Kakav je tvoj lični/montilibero/crnogorski stav o ovom pitanju?

L29Ah (pitanje je pratio donat u iznosu od 0.012345678901 monero)

Sviđa mi se kako Dejvid Fridman analizira ovo i mnoga druga pitanja (izvinite što sam vam već toliko puta „zujala u ušima“ o njemu). Detaljno on obrađuje ovu temu u knjizi Red u pravu. Do sada sam je pročitala otprilike do trećine. Znatno sažetije – u jednom od poglavlja Mehanike slobode. Tamo se takođe kao osnova za razmišljanje koristi ekonomijska analiza prava. To često omogućava prilično jasno generalizovanje onih pojedinačnih odgovora koje s vremena na vreme moram davati.

Ako baš ukratko, što su manji transakcioni troškovi kod predviđenih ugovora o kupovini prava na radnje koje narušavaju tuđe interese, to je praktičnije priznati vlasnicima pravo na zabranu takvih radnji. Ako bude potrebno – potencijalni „trespasser“ će kupiti pravo prolaska. A što su veći transakcioni troškovi, to je praktičnija procedura sudskog rešavanja takvih slučajeva putem tužbi za nadoknadu štete. Niko ne određuje konkretnu pragmatičnu visinu na kojoj se može leteti iznad tuđe imovine, ali ako je let prouzrokovao štetu, ona će morati biti nadoknađena putem suda. Dovoljno visoki letovi (kako se, barem, ne bi udarilo u neravnine terena u standardnom režimu i kako se ne bi plašilo divljim urlikanjem motora) iznad tuđeg teritorija su definitivno drugi slučaj; pribaviti dozvolu za let od svih vlasnika čijim teritorijem let može proći je nerealan zadatak.

Konkretno u Crnoj Gori postoji državno licenciranje uvoza dronova u zemlju, određena ograničenja po masi, zabrana leta iznad neke visine i ostala „visoko-pametna“ ograničenja koja uspeva se obići na nekim mestima, dok se na drugima to ispostavlja kao previše skupo, pa je jednostavnije pomiriti se sa tim da je određena oblast primene dronova previše komplikovana da bi se time sistematski bavili. Naravno, nama u Montiliberu se čini poželjnim potpuno ukidanje svih ovih regulacija, jer se dronovima može napraviti barem nekoliko lepih fotografija, a to nam je korisno za reklamu projekta. Ali, naravno, vlasnik drona mora biti spreman na to da, ako njegova skupa igračka padne na tuđi plac, može je potpuno izgubiti. Vlasnik placa ne snosi odgovornost ako krava stane na pali dron, ili ako njegov maloletni sin odluči da nešto otkine sa tog neočekivanog poklona. On čak nije obavezan da pusti vlasnika drona na svoju teritoriju – ovde već deluje pravo zabrane, jer su transakcioni troškovi za kupovinu prava prolaska mali.

Evo, snimili smo naš plac dronom, ali je pritom bilo potrebno leteti i iznad komšija

Vesti projekta Montelibero, izdanje 6

U prethodnom izdanju pričala sam o tome da je počelo čišćenje parcele budućeg libertarianskog sela od korova. Do danas je sav korov posečen, ostala su samo korisna drveća u umerenoj količini.

Sada sav nastali otpad u vidu granja koji nisu pogodni za drva treba spaliti, srećom su počele kiše, tako da se verovatnoća izazivanja požara tokom procesa naglo smanjila.

Za sada je spaljena samo jedna mala testna gomila, ali postoji ideja da se na parceli organizuje festival, kako bi se spojilo korisno i prijatno – paljenje vatri uz piće, muziku i ostali kulturni program. O ovome već postoji dogovor sa lokalnom ruskojezičnom umetničkom zajednicom iz Budve.

Da bi se na parceli organizovali bilo kakvi događaji, korisno je ipak učiniti put do nje prohodnim. Građevinska firma, koju su osnovali učesnici projekta Montelibero, nabavila je traktor i radi na putu: gradi potporne zidove, nasipa nepotrebne nagibe šljunkom, uklanja nepotrebne humke, a na ključnim mestima se priprema betoniranje kolovoza.

Kada put postane prohodan, moći će se uvoziti oprema za festival, bušiti bušotina za vodu i postavljati stubovi za dovod električne energije – ukratko, ankapima je put neophodan.

Ja sam pak, u radosti što je bitkoin ponovo počeo da vredi više ili manje pristojne novce, konačno iskupila zemljane tokene koji su dugo bili rezervisani za mene. Nakon čišćenja otpada na parceli, može se pozvati geometar i sprovesti mežurenje, tokom kojeg ću zvanično steći u vlasništvo svojih dve stotine kvadrata zemlje i moći početi sa gradnjom.


16. oktobra će se u Švajcarskoj održati konferencija Liberty in our lifetime. Ovo okupljanje organizuje Fond slobodnih privatnih gradova Titusa Gebela, na konferenciji će govoriti predstavnici nekoliko honduraskih čarter gradova, izlaganje iz Instituta za sistiding, sveprisutni libertlandski info-ciklovit Vit Edlička i još nekoliko govornika koji predstavljaju projekte koji mi nisu poznati. Sa naše strane će ići da govori Igal Gofman. Svi se nadamo njegovim izuzetnim komunikacionim sposobnostima u stvaranju veza sa kolegama u svetom poslu izgradnje žarišta libertarianizma u svetu.


Fond Montelibero je odlučio da u bilans primi, pored evra, i bitkoine, tako da se trenutno vrši prodaja tokena fonda za bitkove – poslednji tokeni po ceni od 1 evro po komadu. Kada udeo bitkoina u bilansu fonda poraste do 30%, rasprodaja po toj ceni će se završiti, i u slučaju novih emisija cena tokena će biti utvrđena na 2 evra. Bitkoini se čuvaju u novčaniku sa više potpisа, koji drže većinski akcionari projekta, tako da nastavljamo našu zajedničku politiku pomalo tromog, ali sigurnog distribuiranog donošenja odluka. Takođe se ispituje pitanje prenosa celokupne naše tokenomike sa Stellar blockchain-a na Bitcoin sidechain Liquid – u tom slučaju će obračuni u bitkovima biti integrisani u ekonomiju projekta na prirodniji način. Pored toga, nije isključeno pokretanje sopstvenog lightning-čvora u okviru Montelibera. To će nam omogućiti da brzo i uz minimalne provizije razmenjujemo bitkove međusobno, pri čemu nećemo otvarati kanale jedni prema drugima, već prema zajedničkom habu, jer je tako jeftinije.

Kao i obično, pozivam sve da počnu da učestvuju u projektu: uđite u glavni čet, postavite tamo pitanja koja vas zanimaju, uključite se u onlajn aktivnosti, kupujte tokene, dođite u Crnu Goru da pogledate sav ovaj pomak izbliza, a ako vam se dopadne zemlja – selite se ovamo zauvek.